
Pokušaću da dam najvažnije informacije o alkoholizmu, koje mislim da treba da znate, u formi pitanja i odgovora.
Zašto ljudi vole da piju alkohol?
Jer smiruje, povećava pričljivost ( kod nekih osoba ), mnogi ljudi su onda spontaniji, dovodi do euforije. Međutim, treba znati da su ove pojave kratkotrajne, a ono što je dugotrajno kod alkohola je narušavanje celokupnog zdravlja ( telesnog i psihičkog, ali biće više reči o tome kasnije ).
Da li svako pijenje alkohola znači da neko ima problema sa alkoholizmom?
Ne naravno. Da budem precizniji, postoji termin socijalno odgovorno, prihvatljivo pijenje. To znači da muškarci mogu da popiju na nedeljnom nivou do 14 čaša alkoholnih pića, a žene do 7. Dnevnno, muškarci mogu da uzimaju do 2 čaše standardna pića ( čaša alkoholnog pića 350 ml), žene jedno piće ( oko čaša alkohola do 150 ml). Maloletna lica ( lica do 18 godina ) ne smeju da uzimaju alkohol uopšte, jer se kod njih u tom periodu intenzivno razvija mozak. U takvoj situaciji, korišćenje alkohola bi poremetilo normalni razvoj mozga.
Da li alkoholizam spada u bolesti zavisnosti?
Da, po svim aktuelnim ( evropskim i američkim ) klasifikacijama, alkohol spada u bolesti zavisnosti.
Da li i konzumiranje piva može da dovede do alkoholizma?
Da, ukoliko osoba konzumira više piva ( više od 2 čaše piva dnevno- muškaraci, a žene više od 1 čaše ) i ukoliko to traje kontinuirano, mesecima ili godinama, može se smatrati da je osoba zavisna od alkohola.
Da li sme da se koristi alkohol sa lekovima, energetskim pićima?
Ne, ni pod razno! Zato što takva kombinacija može da bude veoma opasna po organizam. Nažalost, nekad i smrt sledi posle ovakvih eksperimentisanja.
Da li alkoholizam ide zajedno sa drugim bolestima?
Da, dosta često ide sa depresijom, anksioznim poremećajima ( napetostšću, posebno je povezan sa socijalnom anksioznošću ). Šta više, postoji škola mišljenja, koja kaže da je alkoholizam sekundarna bolest, a da su primarne depresija, anksiozni poremećaji, poremećaji ličnosti.
Koje su dugoročne posledice nelečenog alkoholizma ?
Neke od posledica alkoholizma: loši odnosi sa članovima porodice, gubitak posla, delirijum, alkoholna demencija, depresija, ciroza jetre, kancer ( rak ) jetre, ošetećeenja jednjaka, koja akutno mogu dovesti do jutarnje mučnine i povraćanja, a hronična zapaljenja jednjaka mogu dovesti do karcinoma (raka),…
Kako se leči alkoholizam?
Lekovima i psihoterapijom. Posle prve faze, stabilizovanja lekovima, kreće psihoterapija koja bi trebalo svakako da bude porodična, ali veoma je važna i grupna psihoterapija, kao i razne forme kognitivno – bihevioralne terapije ( REBT terapija, shema terapija, kogitivno bihevioralna terapija ). Lečenje je dug proces i traje 2 godine. Međutim, prvi znaci novog, zdravijeg načina funkcionisanja, mogu se primetiti značajno ranije.
A da li mogu samo da prekinem da uzimam alkohol i da onda bude sve rešeno?
Ne. Prestajanje uzimaanja alkohola jeste nužan, ali ne i dovoljan segment u procesu lečenja. Pored ovoga potrebno je da se stabilizuju porodični odnosi, da osoba nauči da fleksibilno misli, oseća i ponaša se u stresnim situacijama, da se vrati uspešnom studiranju / radu,… Takođe, često je potrebno paralelno lečenje alkoholizma i drugih psihijatrijske bolesti ( npr. depresije ili anksioznih poremećaja ).
Šta ako posle uspešno završenog lečenja osoba ponovo počne da pije ( ima recidiv ) ?
To jeste loše, ali je donekle očekivano, za ovu vrstu bolesti. Tada treba zavisnika ponovo odvesti u bolnicu, gde bi se utvrdilo kad je počelo ponovo da pije, u kojim količinama pije alkohol, šta je prethodilo ponovnom uzimanju alkohola i onda se pravi zajedno sa zavisnikom i njegovom porodicom nov plan lečenja i osoba onda ( ako se pridržava tog plana tretmana ) opet može biti društveno, akademski, lično produktivana.
Da li je moguće trajno izlečenje od alkoholizma?
Moguće je da osoba nauči što duže apstinira ( ne uzima alkohol ). Dalje, moguće je da nauči kako da se sama bori sa žudnjom ( da uprkos znanju o štenosti alkohola, droge, kockanja, osoba idalje nastavlja da uzima alkohol u ovom slučaju). Iz ugla re & kbt psihoterapijske škole to se radi učenjem i usvajanjem racionalnog, funkcionalnog mišljenja prema žudnji ( ” Bilo bi bolje da nemam žudnju, ali pošto je imam, mogu da je podnesem / izdržim!”). Naravno ovo se postepeno usvaja kroz dosta seansi, ali da se naučiti! Takođe moguće je da nauči, da se raduje, tuguje, ali bez alkohola, da racionalno tj. fleksibilno misli, oseća i ponaša se u stresnim situacijama, da ponovo bude dobar roditelj i partner. Međutim, nerealno je govoriti o izlečenju jer alkoholizam spada u hronične bolesti, slično kao dijabetes. Osoba mora ceo život da se bori sa sobom, da ne uzima alkohol. Ali da, lečenje jeste moguće i to je jedini način da se oporavi kompletna ličnost.
Gde se leči alkoholizam u Srbiji?
Od državnih zdravstvenih ustanova najbolji tretman pruža Institut za mentalno zdravlje ( Palmotićeva 37 ) i Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti ( Drajzerova 44 ). Naravno i ostali Klinički centri širom Srbije, mogu uspešno da leče ovu vrstu zavisnosti. Takođe i privatne prihijatriske ordinacije mogu uspešno lečiti alkoholizam.
A da li alkoholizam može da se leči u psihološkim- psihoterapijskim savetovalištima?
Može, ali bi ta savetovališta u tom slučaju, obavezno trebalo da imaju kao deo tima ili bar kao konsultanta spec. psihijatrije.
Kako osoba može bezbedno da pije , a da se ne napije? Ovo se odnosi isključivo na priču, socijalno odgovornog, prihvatljivog pijenja.
Da pije na pun stomak, da se ni jedno piće ne pije na ex, da se ne mešaju alkoholna pića, i da se
paralelno sa alkoholnim pićem uzima voda- gutljaj alkoholnog pića, gutljaj vode, gutljaj alkoholnog pića, gutljaj vode.
Za kraj, važne napomene: prvo, ako ste pili, nikako nemojte voziti, imaćete lažno samopuzdanje, te ćete voziti veoma brzo, što je samo po sebi veoma opasno. Takođe nećete moći dobro da kontrolišete vozilo, što često završi saobraćajnim udesom. Dakle, ako ste pili, ili uzmite taksi da Vas odveze kući, ili zamolite prijatelja koji nije pijo da Vas vrati kući.
Drugo: ako primećujete ( ili primećuju Vaši prijatelji, partner ) kod Vas da inače impulsivno reagujete u stresogenim situacijama (iz ugla re & kbt psihoterapijske škole, imate ratobornu životnu filozofiju ), nemojte uzimati alkohol nikada. Jer u tim situacijama, može lako da se desi da dođe do tuča, do upotrebe noža zarad razračunavanja, što se na kraju završava zatvorom i dugim kajanjem zbog učinjenog dela.
Treće: ako imate psihijatrijski probleme ( opsesivno- kompulzivni poremećaj – OKP, bipolarni poremećaj, depresiju, šizofreniju,…), zaboravite na alkohol! Jer u tom slučaju alkohol ( bilo koji ), samo će pogoršati Vaše psihičko stanje i iskomplikovati lečenje poremećaja koji imate.
Miloš Karanović, master psiholog, porodični savetnik i racionalno- emotivno i kognitivno bihevioralni terapeut- RE& KBT pod supervizijom