post-thumb

Nije godišnje doba depresivno, depresivne su naše navike.

Jelena Pantić

Zimska depresija ili preciznije rečeno sezonski afektivni poremećaj ( u daljem tekstu SAP)– javlja se u isto doba godine, najčešće zimi. Ispoljava se hroničnom iscrpljenošću, povećanom potrebom za hranom ( uglavnom za slatkišima), konstantnom pospanosti i potrebom za spavanjem, nedostatkom volje i motivacije, kao i osećanja tuge bez konkretnog razloga.

Pogoršanje SAP-a ne nastaje samo zbog toga što su u toku zime dani kraći (i manje je sunčeve svetlosti ), već i zbog toga što se više vremena provodi u zatvorenim prostorijama ( u kući ili na poslu ) koje su same po sebi manje osvetljene.

Najaktuelnija hipoteza koja se tiče uzroka SAP-a,  jeste da nedostatak svetlosti može da dovede do smanjenja serotonina (” hormona sreće” ) u mozgu. Norman Rozental, jedan od vodećih istraživača u ovom polju, u Winter Blues-u piše da nedovoljna izloženost dnevnoj svetlosti, npr. u toku zime, kod osetljivih osoba, rezultuje smanjenom proizvodnjom serotonina. Rozental I saradnici smatraju da ovako nastalo snmanjenje serotonina odgovorno za nastanak SAP-a.

Kad je terapija u pitanju, glavna terapija za ovaj vid depresije jeste terapija svetlom . U pitanju je  veoma bezbedna, neinvazivna i veoma efikasna metoda lečenja. Od skoro se primenjuje I kod nas. Takođe,  antidepresivni lekovi mogu veoma da pomognu, naravno, pod uslovom da se koriste po preporuci doktora (spec. psihijatrije ). Doktori će Vam možda  pored lekova, prepisati i suplemente, pre svega vitamin D ( koga često zimi nemamo u dovoljnoj meri ). Od velike koristi može da bude i psihoterapija. Psihoterapija Vam može pomoći između ostalog da imate realniji ( funkcionalniji ) pogled na vremenske neprilike, ali i da Vam pomogne da se što više aktivirate tokom sunčanog dela dana.

Prvi koraci u rešavanju  zimske depresije tj. SAP-a ( osim uzimanja terapije od strane lekara )?

  • Sklonite zavese, dignite roletne, kako bi Vam što više svetlosti ušlo u sobu.
  • Reorganizujte radni proctor kod kuće i radite pored prozora, ili postavite jače svetlo u Vašem random prostoru.
  • Budući da je zimi hladno napolju, vežbajte unutra.
  • Održite pravilan ritam spavanja- idite uvek u isto vreme da spavate i ustajte u isto vreme.
  • Najzad, promenute očekivanja povodom zimskog vremena. Ako recimo kažite sebi ”Vreme napolju nije  prijatno, ali nije nepodnošjivo i zato ću se obući prema vremenskoj temperaturi i šetaću se koliko mi prija.” ,to će Vam dati  motivaciju za šetnju, a to će Vam se na kraju vratiti kroz dobro raspoloženje.

Sve u svemu, ova problematika može veoma uspešno da se sanira. Zato nemojte da trpite ovo stanje, već ga aktivno rešavajte : )

Miloš Karanović, master psiholog, porodični savetnik i RE & KBT terapeut pod supervizijom

Literatura:

Born, E. ( 2012 ). Priručnik za prevazilaženje anksioznosti i fobija. Novi Sad: Magona

Simić, S.( 2011). Sve o depresiji. Zrenjanin: Agora

 

PODELI: